U srijedu 10. veljače 2016. godine u Knjižnici za mlade u Karlovcu održan je Polkaview s književnim kritičarom i leksikografom Velimirom Viskovićem povodom objave njegove knjige "Rat za enciklopediju" (Vuković & Runjić, Zagreb, 2015) u kojoj opisuje proces nastanka Hrvatske književne enciklopedije, čiji je glavni urednik, i probleme s kojima se redakcija suočavala, odnosno polemiku koja je nastala u vezi s tim projektom.

Organizatori su Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" i Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka.

Velimir Visković je rođen 20. veljače 1951. u Drašnicama kraj Makarske. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Splitu. Diplomirao je 1973. jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1977. Od 1976. kontinuirano radi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kao urednik i glavni urednik. Bio je član uređivačkoga kolegija više leksikografskih edicija (Enciklopedija Jugoslavije, Filmska enciklopedija, Hrvatska enciklopedija), glavni je urednik prve hrvatske enciklopedije personalnog tipa, trosveščane Krležijane. Od 2002. do 2012. bio je glavni urednik četverosveščane Hrvatske književne enciklopedije. Sada je glavni urednik Biografskog leksikona hrvatskih pisaca. Uređivao je više književnih časopisa; od 1985. do 2002. glavni je urednik časopisa Republika; nakon raskola u DHK s dotadašnjim uredništvom časopisa 2003. godine nastavlja rad u časopisu pod naslovom Književna republika. Od 2002. paralelno uređuje i časopis Sarajevske bilježnice koji izlazi u Sarajevu. Obnašao je odgovorne dužnosti u strukovnim organizacijama; bio je utemeljitelj i prvi predsjednik Hrvatskog društva pisaca (2002-2011), u tri mandata potpredsjednik Hrvatskog centra PEN-a. Školske godine 1991/92 predavao je kao vanjski predavač na Fakultetu političkih znanosti, od 2001. do 2003. na Katedri za noviju hrvatsku književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 2009. na Kulturalnim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci. Gostovao je kao predavač na sveučilištima u SAD, Njemačkoj i Rusiji. Organizirao tridesetak književnoznanstvenih simpozija, održao više stotina književnih predavanja i tribina u Hrvatskoj te u inozemstvu. Napisao je mnogobrojne predgovore i priredio knjige hrvatskih pisaca; bio je glavni urednik hrvatskog izdanja izabranih djela Ive Andrića, od 2000. godine glavni je urednik novog izdanja sabranih djela Miroslava Krleže. Kao vanjski urednik radio je u više izdavačkih kuća. Trenutno u Profilu uređuje biblioteku „Velimir Visković bira za Vas“.

Uz leksikografski i književnohistoriografski rad, permanentno se bavi književnom, a povremeno i kazališnom kritikom: u književnim časopisima i novinama objavio je više od šest stotina rasprava, eseja i kritika. Bio je stalni kritičar i kolumnist vodećih hrvatskih i jugoslavenskih novina i magazina: Vjesnik, Danas, Oko, NIN, Politika, Vijenac, Feral Tribune, Aktual... Objavio je knjige Mlada proza (1983), Pozicija kritičara (1988), Pripovjedačko djelo Slavka Kolara (1996), Umijeće pripovijedanja (2000), Sukob na ljevici (2001), Krležološki fragmenti (2001), U sjeni FAK-a (2006), Rat za Enciklopediju (2015) te antologiju Nova hrvatska proza (1988). U enciklopedijskim izdanjima Leksikografskog zavoda te u edicijama izvan Zavoda objavio je oko tisuću leksikografskih članaka. Za književni i leksikografski rad primio je brojne nagrade (Nagrada grada Zagreba, Nagrada Mate

Ujević za leksikografiju, Nagrada A. G. Matoš za kritiku, Strossmayerova nagrada za znanost, Krležina povelja za Krležijanu...). (Izvor: http://www.ffri.uniri.hr/files/vijesti/Zivotopis-Velimir_Viskovic.pdf)